autonomni studenti

U osvit sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj bi se trebao izglasati model predložen od Rektorskog zbora za naplaćivanje školarina u akademskoj godini 2010./2011, donosimo odgovore na često postavljana pitanja o školarinama, linearnom plaćanju studija, cijenama ECTS bodova, (ne)mogućnostima oslobađanja od plaćanja i dalekosežnim posljedicama uvođenja školarina. Na mala vrata i pod krinkom uvođenja besplatnog obrazovanja, pokušava se progurati još rigorozniji i skuplji model od postojećeg.

(more…)

Novi udar na životni standard radništva i njihove djece

Ova akcija i osnivanje frakcije NSIBOR-a „Crni Pero“ potaknuta je nebrigom rektorata za studente i izbjegavanjem šire rasprave u akademskoj zajednici o načinu financiranja visokoškolskog obrazovanja. Naše oružje su naši argumenti, a naša akcija je materijalizacija našeg bijesa prema iscjeđivanju novaca od nas i naših roditelja. Smatramo kako je uvođenje novog modela naplaćivanja samo još jedan od poteza vladajućih da zaštite vlastite privilegije, a za krizu koju su sami prouzrokovali udare po džepu one koji su za nju najmanje odgovorni.

(more…)

Pročitajte kratku powerpoint prezentaciju grupe za analizu dokumenata o prijedlogu načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju i pogledajte video prilog SkriptaTV pod naslovom (Ne) zanemarite čovjeka iza povjerenstva!, snimljen tijekom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 30. studenog 2009. - na dan prvog sastanka Povjerenstva.

(more…)

Prenosimo članak Maše Jerin iz Novog lista o neodgovornom ponašanju iz ministarstva obrazovanja te o besplatnom obrazovanju. Ako novac ne dođe, sveučilišta najavljuju da će do njega doći i to naplatom od – studenata!

Hrvatska sveučilišta ne vjeruju da će im vlada nadoknaditi milijunska sredstva od školarina: Ministarstvo nema novca ni za diplomske studije

Uplate akontacija za diplomske studije kasne ili ne stižu te je stoga upitno hoće li ministarstvo obrazovanja imati sredstva za preddiplomske studije kada već sada duguje za diplomske.

Razumno postupno ukidanje školarina

Prema izračunu dr. Petra Filipića, u slučaju ukidanja plaćanja školarina za svih 90.000 redovitih studenata koji danas studiraju na svim javnim sveučilištima, u proračunu za sljedeću godinu država bi trebala osigurati 256 milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji danas studenti upisani po osobnim potrebama plaćaju na godinu, a takvih je od ukupnog broja redovitih studenata 40 posto. Ako bi se ova mjera počela primjenjivati na prvu godinu studija, to bi bilo podnošljivih 117 milijuna kuna, smatra dr. Filipić te dodaje da je razumno ukidanje školarina provoditi postupno s početkom sljedeće akademske godine. (more…)

Studenti grada Rijeke pozivaju svoje kolege na sudjelovanje u mirnom studentskom prosvjedu u četvrtak 17.12.2009. s početkom u 11 sati na Jadranskom trgu pred Erste bankom (početak Korza iz smjera autobusnog kolodvora). Povorka će nositi transparente s ispisanim imenima svih gradova u kojima traju studentski prosvjedi čime se ukazuje na brojnost i ujedinjenost pobunjenih studenata diljem svijeta. Prosvjed će završiti vješanjem studentskih novogodišnjih želja na božićno drvce pred satom na Korzu.

Prosvjed je organizirala Internacionalna udruga studenata na globalnoj razini kako bi još jednom ukazala na ignoriranje studentskih zahtjeva za ukidanjem Bolonjskog sustava i naplaćivanja školarina u visokoškolskom obrazovanju.

Prosvjedi u Evropi će se istovremeno odvijati na trgovima i ulicama većih gradova. Naime, studenti već mjesecima inzistiraju na pravu na nekomercijalizirani obrazovni sustav.

Ovim prosvjedom će se hrvatski studenti po prvi put ujedniti s ostatkom studentske populacije diljem svijeta.

Odazovimo se u što većem broju kako bismo pokazali da naša borba nije stala, već je zauzela svjetske razmjere!

Tomislav Čengić više nije predsjednik jer je diplomirao, a Ivan Dobrović, sada već bivši podpredsjednik, odstupio je sa svih funkcija. Novi predsjednik je Ivan Roje s Tehničkog fakulteta u Rijeci.

Ivan Roje, novi predsjednik SZSUR-a

Najavljena tema sjednice bila je pitanje školarina tako da je sjednici odlučilo prisustvovati i troje studenata u svojstvu građana, budući da su sjednice javne i s namjerom da obavijeste Plenum o tim za studente bitnim događanjima. Prenosimo izvještaj:

„Ovaj petak došli smo prisustvovati sjednici Zbora budući da je na dnevnom redu trebala biti rasprava o modelima školarina, ali u trenutku kada je trebala započeti uslijedio je neočekivani slijed događaja. Obaviješteni smo da je prvi dio sjednice zatvoren za javnost, uz napomenu da će Ivan Dobrović podnijeti ostavku zbog privatnih razloga te bi to trebalo ostati unutar Zbora. Pa ipak, pozvani smo na drugi dio sjednice koji se trebao ticati školarina.

Kada smo napokon došli na sjednicu saznali smo da je Tomislav Čengić, dotadašnji predsjednik Zbora diplomirao, čime prestaje njegov mandat, a Ivan Dobrović je podnijeo ostavku na sve dužnosti. Za novog predsjednika izabran je Ivan Roje (Tehnički fakultet u Rijeci), a za dopredsjednika Stipe Ćorluka (Medicinski fakultet u Rijeci). Za predsjednika skupštine (do sada se nije birala ta funkcija) izabran je Sanjin Baković (Pomorski fakultet u Rijeci), a odlučeno je i da u Senat Sveučilišta u Rijeci uz Ivana Roju i Stipu Ćorluku uđe i Ivana Aničić (Pravni fakultet u Rijeci). Funkciju članova upravnih odbora Studentskog centra i Sveučilišne knjižnice preuzet će Stipe Ćorluka i Vesna Hajdarević (Filozofski fakultet u Rijeci). Na dužnost studentskog pravobranitelja koju je do sad obnašao Stipe Ćorluka još nitko nije izabran.

Novi predsjednik, Ivan Roje, napomenuo je kako bi bilo poželjno da se Zbor aktivnije prihvati posla jer će u suprotnom studenti na jesen s punim pravom ponovo pokrenuti prosvjede. Također se ogradio od dosadašnjeg načina funkcioniranja Zbora.

Vezano uz to, moramo se složiti kako je dosadašnji način funkcioniranja u najmanju ruku čudan, budući da su vulgarno izražavanje, upadanje u riječ i slične razmirice najblaže rečeno česta pojava. To se posebno moglo uočiti kada su raspravaljali o navodnom dugu prema udruzi UMKI s kojom dijele prostor, a nisu se mogli složiti postoji li uopće taj dug ili ne.

Budući da se povela burna rasprava o očitovanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci (SZFFRi) i netransparentnosti rada SZSUR-a, na dnevni red nije došla točka koja bi se ticala školarina, već su odlučili o tome raspravljati preko interneta ovo ljeto i razgovarati o tome na sljedećoj sjednici nakon ljetne stanke. Zanimaju ih i prijedlozi školarina koje predlaže NSIBOR te su izrazili želju da ih se pobliže upozna s prijedlozima Incijative.”

U srijedu, 15. srpnja 2009. u zgradi Rektorata održan je  drugi sastanak radne skupine pri Rektoratu. Na sastanku je bilo prisutno pet delegata NSIBOR-a, rektor prof. dr. sc. Pero Lučin, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, glasnogovornica Sveučilišta Elvira Marinković-Škomrlj te glavna tajnica Roberta Hlača-Mlinar, dipl. iur.

Kao što je bilo i dogovoreno na prvom sastanku raspravljalo se o aktualnoj krizi studentskog predstavljanja – studentskom zboru i potrebi za reformama na tom polju.

Također se razgovaralo i o pitanju školarina pa su tim povodom delegati  NSIBOR-a upitali Rektora kakav je stav novog ministra o besplatnom obrazovanju.  Dobili su odgovor kako je on bio na Ministrovoj presici i da bi se radilo o modelu koji bi podrazumijevao da se preddiplomski (trogodišnji) studij završi u roku od četiri godine, uz uvjet da se na pojedinoj akademskoj godini ostvari otprilike trećina predviđenih ECTS bodova. Sličan model vrijedio bi i za diplomski studij, a eventualni gubitak prava na besplatne školarine u preddiplomskom studiju ne bi značio gubitak tog prava na diplomskom jer se radi o posebnoj cjelini. Ukoliko nakon perioda u kojem je studiranje besplatno ostane određeni broj nepoloženih ispita, plaćanje bi bilo vezano uz broj preostalih ECTS bodova.

Poteglo se i pitanje studentskog standarda, ali je odlučeno da se o tome pitanju ne može konkretnije raspravljati bez dopuštenja Plenuma.

Delegati NSIBOR-a iznijeli su i niz ozbiljnih prigovora na dosadašnji rad aktualnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR-a) kao i neadekvatnost trenutne forme studentske reprezentacije.

Samo nezadovoljstvo studenata proizašlo je iz niza propusta u samom statutu/zakonu o studentskom zboru te nepridržavanju tog istog statuta/zakona od strane samih članova SZSUR-a. Još jedan od mnogih prigovora bio je upućen na potpunu netransparentnost rada SZSUR-a (financijsko poslovanje, nepostojanje web-stranica itd.).

Nakon iznesenih primjedbi predstavnici Rektorata složili su se da nije sporno da se radi o teškim prekršajima te da su ozbiljno zabrinuti zatečenim stanjem. Stoga su delegati NSIBOR-a zamoljeni da sve navedene primjedbe dostave u pisanom obliku kako bi se na temelju tih navoda od Zbora zatražilo službeno očitovanje o navedenim nepravilnostima.

Dogovoreno je da se sljedeći sastanak održi u rujnu nakon što se o svemu očituje Plenum. Napominjemo da je sljedeće zasjedanje Plenuma u petak, 4. rujna 2009.

ZAGREB – Rezultati istraživanja koje je početkom ove godine naručila Europska komisija pokazuju da ukupno 65 posto studenata u trideset i jednoj europskoj zemlji smatra da bi studiranje trebalo biti besplatno. Eurobarometrovim istraživanjem pod naslovom »Studenti i reforme u visokom obrazovanju« obuhvaćeni su stavovi studentske populacije u 27 zemalja Europske unije, te Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj i Islandu.

Točno trećina od petnaest tisuća studenata, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, smatra da je neki oblik školarina prihvatljiv, ako postoji sustav stipendiranja i kredita. Besplatno obrazovanje najsnažnije podupiru studenti u Grčkoj, u kojoj taj postotak iznosi čak 94 posto, te u Danskoj, Finskoj i Turskoj. Približno četiri petine europskih studenata smatra da studij treba biti omogućen svima koji zadovoljavaju prijemne kriterije, dok jedanaest posto studenata smatra da visoko obrazovanje treba biti dostupno samo najboljima. Postotak studenata koji podupiru studiranje za sve koji se kvalificiraju najviši je u Austriji, Sloveniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Malti – između 95 i 100 posto, dok to isto smatra šezdesetak posto njihovih bugarskih i čeških kolega.

Gotovo svi studenti obuhvaćeni ovim istraživanjem ustvrdili su da bi sveučilišni programi trebali staviti jači fokus na vještine koje se zahtijevaju na suvremenim radnim mjestima, kao što su komunikacijske sposobnosti i timski rad, a studenti smatraju i kako je vrlo važno da ih sveučilišta osposobe za natjecanje na tržištu rada.

Hrvati nezadovoljni titulom »prvostupnik«

Od pet stotina hrvatskih studenata koji su sudjelovali u istraživanju, 76 posto smatra da visoko obrazovanje treba biti besplatno. Domaći ispitanici su generalno nezadovoljni titulom »prvostupnika« – naime, samo 20 posto njih ne namjerava nastaviti studij. Od preostale četiri petine, daljnjih 20 posto nastavit će studirati, ali uz rad, dok 56 posto namjerava odmah nastaviti školovanje.

izvor: Novi list, 14.6.2009.
autor: J. Bakotin

vijesti iz Beograda pratili smo i na našem Plenumu

Blokiran Arhitektonski fakultet u Beogradu

Studenti Arhitektonskog fakulteta u Beogradu blokirali su danas zgradu u Bulevaru kralja Aleksandra zbog problema sa kvotama za master studije, rečeno je Tanjugu u Odboru za održavanje protesta.

Fakultet je već treći dan blokiran i studenti ne izlaze na ispite, jer je umesto kvote od 240 za master studije odobreno 160 mesta.

Na trećoj godini strudira nešto više od 300 studenata i najveći broj njih želi na master studije oko 260, pa je kvota od 160 mesta nedovoljna, rekli su predstavnici studenata u protestu naglasivši da neće odblokirati faklutet dok se ovaj problem ne reši.

grafit na platou ispred Filozofskog Fakulteta u Beogradu

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučilo je da se udžbenici u školama više ne naslijeđuju. Tako će se na kraju svake školske godine oni bacati u smeće, a 440.000.000 kn (četiristotineičetrdesetmilijuna kuna) bit će potrošeno za tiskanje novih. 

Troškovi tiskanja udžebenika su veći, nego što je trošak ukidanja spornih i protuustavnih školarina. Ministarstvo je dakle lagalo da se nema novca za školarine. Prema pisanju Novog lista “Država će za školske knjige godišnje plaćati 440 milijuna kuna, tek nešto više od iznosa koji bi omogućio besplatno studiranje za sve, što ga već tjednima traže pobunjeni studenti. Procjenjuje se da bi u državnom proračunu trebalo osigurati dodatnih 390 milijuna kuna za pokriće svih studentskih školarina čime bi se ispunili zahtjevi studenata za pravom na besplatni studij. Takav je studentski zahtjev, međutim, rezolutno odbijen.”

Dok traje tzv. kriza i poziva se na štednju, ovaj čin se može shvatiti kao krajnje rasipništvo i pljuska Nezavisnoj inicijativi za besplatno obrazovanje. Ako se trošak tiskanja udžbenika ne smatra nečim preskupim, onda to znači da zahtijevi za besplatnim obrazovanjem nisu utopijski. 

Ljudi koje je sram obično se ne usude oglasiti zbog straha od društvene osude.

Ministre, sramite se !!!!