autonomni studenti

Prenosimo članak Jutarnjeg lista u o optužbama na račun ravnatelja Studentskog centra u Rijeci Želimira Albrechta. Optužuju ga da je sebi osigurao zaradu od 400-tinjak tisuća kuna u kojoj on ne vidi ništa sporno. Rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin o svemu ništa ne zna, ali napominje da će, ako su optužbe točne, Albrecht morati vratiti novac. (Autor: Luka Benčić/Epeha, Nikolina Horvat; fotografija: Željko Šop/CROPIX)

Želimir Albrecht

Ako je točno da Albrecht ima menadžersko osiguranje, premiju će morati vratiti SC-u, kaže rektor riječkog sveučilišta

RIJEKA - Grupa studenata optužuje ravnatelja Studentskog centra u Rijeci Želimira Albrechta da je na račun takozvanog menadžerskog životnog osiguranja, koje mu uplaćuje sam SC, sebi osigurao zaradu od 400-tinjak tisuća kuna. Naime, od 2001. godine Centar na Albrechtovu policu godišnje uplaćuje određenu svotu osiguravajućem društvu AGRAM, a premiju bi domišljati ravnatelj trebao primiti u travnju iduće godine, nakon isteka roka od 10 godina.

Odluka iz 2001. godine

Albrecht ne vidi ništa sporno u činjenici da mu SC plaća životno osiguranje te upozorava da o tome postoji legitimna odluka Upravnog vijeća od 3. travnja 2001.

Prema odluci, koja je donesena jednoglasno, njemu kao ravnatelju uplaćivat će se premija životnog osiguranja za razdoblje od 10 godina.

Prethodnik umro na poslu

U slučaju njegove smrti, premija se vraća u Centar, a u slučaju doživljenja, taj novac pripada njemu. Albrecht navodi da su se na to odlučili, među ostalim, jer je njegov prethodnik umro doslovno na radnom mjestu, premda je od njega bio mlađi 6 godina.

- Tim novcem se kompenzira moje pravo na otpremninu - kaže Albrecht. Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin kaže da on o tome ne zna ništa.

- Ako je to točno, gospodin Albrecht će morati cjelokupnu premiju uplatiti nazad na račun SC-a - ističe Lučin.

U srijedu, 15. srpnja 2009. u zgradi Rektorata održan je  drugi sastanak radne skupine pri Rektoratu. Na sastanku je bilo prisutno pet delegata NSIBOR-a, rektor prof. dr. sc. Pero Lučin, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, glasnogovornica Sveučilišta Elvira Marinković-Škomrlj te glavna tajnica Roberta Hlača-Mlinar, dipl. iur.

Kao što je bilo i dogovoreno na prvom sastanku raspravljalo se o aktualnoj krizi studentskog predstavljanja – studentskom zboru i potrebi za reformama na tom polju.

Također se razgovaralo i o pitanju školarina pa su tim povodom delegati  NSIBOR-a upitali Rektora kakav je stav novog ministra o besplatnom obrazovanju.  Dobili su odgovor kako je on bio na Ministrovoj presici i da bi se radilo o modelu koji bi podrazumijevao da se preddiplomski (trogodišnji) studij završi u roku od četiri godine, uz uvjet da se na pojedinoj akademskoj godini ostvari otprilike trećina predviđenih ECTS bodova. Sličan model vrijedio bi i za diplomski studij, a eventualni gubitak prava na besplatne školarine u preddiplomskom studiju ne bi značio gubitak tog prava na diplomskom jer se radi o posebnoj cjelini. Ukoliko nakon perioda u kojem je studiranje besplatno ostane određeni broj nepoloženih ispita, plaćanje bi bilo vezano uz broj preostalih ECTS bodova.

Poteglo se i pitanje studentskog standarda, ali je odlučeno da se o tome pitanju ne može konkretnije raspravljati bez dopuštenja Plenuma.

Delegati NSIBOR-a iznijeli su i niz ozbiljnih prigovora na dosadašnji rad aktualnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR-a) kao i neadekvatnost trenutne forme studentske reprezentacije.

Samo nezadovoljstvo studenata proizašlo je iz niza propusta u samom statutu/zakonu o studentskom zboru te nepridržavanju tog istog statuta/zakona od strane samih članova SZSUR-a. Još jedan od mnogih prigovora bio je upućen na potpunu netransparentnost rada SZSUR-a (financijsko poslovanje, nepostojanje web-stranica itd.).

Nakon iznesenih primjedbi predstavnici Rektorata složili su se da nije sporno da se radi o teškim prekršajima te da su ozbiljno zabrinuti zatečenim stanjem. Stoga su delegati NSIBOR-a zamoljeni da sve navedene primjedbe dostave u pisanom obliku kako bi se na temelju tih navoda od Zbora zatražilo službeno očitovanje o navedenim nepravilnostima.

Dogovoreno je da se sljedeći sastanak održi u rujnu nakon što se o svemu očituje Plenum. Napominjemo da je sljedeće zasjedanje Plenuma u petak, 4. rujna 2009.

Uzroke gubitaka Bjeliš vidi u nesrazmjeru stvarnih i procijenjenih cijena smještaja u studentskim domovima i prehrane u menzama.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš upozorio je danas da je to sveučilište zbog gubitaka suočeno s teškom situacijom te da će trebati napraviti neke promjene kako bi oni bili manji.

Rektor je to rekao na konferenciji za novinare nakon sjednice Rektorskog zbora na kojoj je jedna od tema bila studentski standard.

Bjeliš smatra da je još prerano govoriti o tome hoće li se promjene dogoditi već u idućoj akademskoj godini, a uzroke gubitcima vidi, među ostalim, u nesrazmjeru stvarnih i procijenjenih cijena smještaja u studentskim domovima i prehrane u menzama.

Po minimalnom izračunu, prosječna cijena jednog ležaja u studentskom domu iznosi više od 500 kuna, a student u Zagrebu plaća stotinjak kuna, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdvaja 105 kuna po studentu, a razliku pokriva Studentski centar iz prihoda Student-servisa.

Procijenjena cijena obroka u studentskim menzama je oko 16 kuna, Ministarstvo daje oko 12 kuna, studenti 4,40 kuna, a realna cijena je između 21 i 23 kune.

Gubitci se u najvećoj mjeri pokrivaju iz prihoda Studentskog servisa, umjesto da se od tog postotka ulaže u poboljšanje studentskog standarda ili osiguravanje sredstava za kulturne i sportske aktivnosti, ocijenio je rektor.

Upozorio je i na nedostatak smještajnih kapaciteta, s obzirom da u Hrvatskoj ima malo manje od deset tisuća ležajeva, a potrebe iskazane kroz prijave su dva puta veće. U Zagrebu je oko sedam tisuća ležajeva, a više od 12 tisuća prijava, a najteža je situacija u pogledu smještaja studenata u Puli i Dubrovniku, izvijestio je Bjeliš.

Rekao je i da su u tijeku pregovori da se za još jednu godinu produži boravak studenata u zagrebačkom studentskom domu Ivana Meštrovića, koji bi se trebao vratiti HAZU.

Upitan o glasinama da se ukida Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Bjeliš je odgovorio da sada nema službenih povoda za to.

Rektorski zbor raspravljao je na današnjoj sjednici i o radu na novim propisima iz područja visokog obrazovanja, te, među ostalim, dogovorio skorašnju tematsku sjednicu o ključnim postavkama budućeg zakona o sveučilištima. (H)