autonomni studenti

U intrigantnoj, no i ponešto preuopćenoj te na kraju i konzervativnoj (što autora vjerojatno ne bi smetalo) knjižici bečkog profesora Konrada Paula Liessmanna naslovljenoj “Teorija neobrazovanosti; Zablude o društvu znanja”, koja se u nas reklamira kao jedina nova kritička literatura o Bolonjskom procesu i prilagodbi univerziteta kapitalskim tokovima, postoji zabavno mjesto koje govori o novom odnosu između reforme i revolucije, u prevažnoj sferi obrazovanja, ali i šire.

(more…)

Povorka je noisla transparente ispunjene imenima svih gradova u kojima traju ili su trajali studentski prosvjedi čime se ukazalo na brojnost i ujedinjenost pobunjenih studenata i studentica diljem svijeta. Performans je završio vješanjem studentskih novogodišnjih želja na božićno drvce ispred Gradske ure na riječkom Korzu.

Ovaj je prosvjed na globalnoj razini organizirala internacionalna udruga studenata kako bi se još jednom ukazalo na ignoriranje studentskih zahtjeva za ukidanjem bolonjskog sustava i naplaćivanja školarina u visokoškolskom obrazovanju.

Simbolične akcije su se istovremeno održale na trgovima i ulicama većih europskih gradova u kojima studenti i studentice već mjesecima zahtijevaju svoja prava na nekomercijalizirano obrazovanje.

Ovo je prva ujedinjena međunarodna studentska akcija nakon više desetljeća, ali nikako ne i posljednja.

Danas, dakle 17. prosinca, međunarodni je dan sveučilista, no zapravo je dan ujedinjenih studentica i studenata diljem svijeta za besplatno i svima dostupno obrazovanje.

Studenti grada Rijeke pozivaju svoje kolege na sudjelovanje u mirnom studentskom prosvjedu u četvrtak 17.12.2009. s početkom u 11 sati na Jadranskom trgu pred Erste bankom (početak Korza iz smjera autobusnog kolodvora). Povorka će nositi transparente s ispisanim imenima svih gradova u kojima traju studentski prosvjedi čime se ukazuje na brojnost i ujedinjenost pobunjenih studenata diljem svijeta. Prosvjed će završiti vješanjem studentskih novogodišnjih želja na božićno drvce pred satom na Korzu.

Prosvjed je organizirala Internacionalna udruga studenata na globalnoj razini kako bi još jednom ukazala na ignoriranje studentskih zahtjeva za ukidanjem Bolonjskog sustava i naplaćivanja školarina u visokoškolskom obrazovanju.

Prosvjedi u Evropi će se istovremeno odvijati na trgovima i ulicama većih gradova. Naime, studenti već mjesecima inzistiraju na pravu na nekomercijalizirani obrazovni sustav.

Ovim prosvjedom će se hrvatski studenti po prvi put ujedniti s ostatkom studentske populacije diljem svijeta.

Odazovimo se u što većem broju kako bismo pokazali da naša borba nije stala, već je zauzela svjetske razmjere!

Studenti treće godine Filološkog fakulteta u Beogradu najavili su protest zbog toga što je ih je uprava fakulteta nedovoljno ažurnim obaveštenjima o načinima upisa godine dovela u situaciju da mogu izgubiti status studenata koji se finansiraju iz budžeta zbog čega dolaze u situaciju da moraju da plate 150.000 dinara za upis u narednu godinu.

(more…)

Prenosimo vam vijest o prosvjedima u Španjolskoj gdje su studenti nakratko blokirali Ministarstvo obrazovanja.

Povodom desete obljetnice Bolonjske Deklaracije, studenti iz različitih gradova diljem Španjolske okupili su se 19. lipnja u Madridu kako bi blokirali Ministarstvo obrazovanja.

Unutar ministarstva su čitali proglas, te isticali kako je studentsko protivljenje Bolonjskoj Deklaraciji sve snažnije. Također su istakli kako se borba nastavlja na lokalnoj i međunarodnoj razini.

Nakon dolaska policije aktivisti su odlučili napustiti zgradu u miru, uvjereni kako je cilj akcije bio uspješan.

Popis zemalja u kojima su studenti prosvjedovali ove godine dosegao je popriličan broj: Italija, Njemačka, Francuska, Grčka, Austrija, Japan, Velika Britanija, Irska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Finska, Bangladeš, Kenija, Arizona (SAD), Kolumbija i Brazil.

Više informacija na: Emancipating Education for All

ZAGREB – Rezultati istraživanja koje je početkom ove godine naručila Europska komisija pokazuju da ukupno 65 posto studenata u trideset i jednoj europskoj zemlji smatra da bi studiranje trebalo biti besplatno. Eurobarometrovim istraživanjem pod naslovom »Studenti i reforme u visokom obrazovanju« obuhvaćeni su stavovi studentske populacije u 27 zemalja Europske unije, te Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj i Islandu.

Točno trećina od petnaest tisuća studenata, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, smatra da je neki oblik školarina prihvatljiv, ako postoji sustav stipendiranja i kredita. Besplatno obrazovanje najsnažnije podupiru studenti u Grčkoj, u kojoj taj postotak iznosi čak 94 posto, te u Danskoj, Finskoj i Turskoj. Približno četiri petine europskih studenata smatra da studij treba biti omogućen svima koji zadovoljavaju prijemne kriterije, dok jedanaest posto studenata smatra da visoko obrazovanje treba biti dostupno samo najboljima. Postotak studenata koji podupiru studiranje za sve koji se kvalificiraju najviši je u Austriji, Sloveniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Malti – između 95 i 100 posto, dok to isto smatra šezdesetak posto njihovih bugarskih i čeških kolega.

Gotovo svi studenti obuhvaćeni ovim istraživanjem ustvrdili su da bi sveučilišni programi trebali staviti jači fokus na vještine koje se zahtijevaju na suvremenim radnim mjestima, kao što su komunikacijske sposobnosti i timski rad, a studenti smatraju i kako je vrlo važno da ih sveučilišta osposobe za natjecanje na tržištu rada.

Hrvati nezadovoljni titulom »prvostupnik«

Od pet stotina hrvatskih studenata koji su sudjelovali u istraživanju, 76 posto smatra da visoko obrazovanje treba biti besplatno. Domaći ispitanici su generalno nezadovoljni titulom »prvostupnika« – naime, samo 20 posto njih ne namjerava nastaviti studij. Od preostale četiri petine, daljnjih 20 posto nastavit će studirati, ali uz rad, dok 56 posto namjerava odmah nastaviti školovanje.

izvor: Novi list, 14.6.2009.
autor: J. Bakotin