autonomni studenti

(Za veći prikaz klikni na fotku. Fotke s Dana B šaljite na astudenti99@gmail.com !)

*   *   *

NOVI LIST – »Danom B« riječki studenti obilježili prvu godišnjicu blokade: Još čekamo besplatno obrazovanje!

RIJEKA – Akcijom pod nazivom »Dan B« studenti okupljeni u Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci obilježili su prvu godišnjicu akcije blokade nastave. Stajanjem u redu na Korzu studenti su simbolički poručili da i godinu dana nakon svojih akcija i dalje čekaju besplatno obrazovanje, a nakon kratke akcije na Korzu preselili su se u zgradu Fakulteta gdje su nastavili manifestaciju organizacijom niza tribina i predavanja. Cjelodnevna manifestacija okončana je koncertom i već tradicionalnim studentskim Plenumom.

* * *

Vijesti Kanala RI (22.IV.2010.):

* * *

Obilježavanje godišnjice blokade!
Gornja zgrada FFRI, četvrtak -  22.4.2010.

Program počinje u 5 do 12 na riječkom Korzu, nastavlja se u dvorištu gornje zgrade Filozofskog fakulteta u Rijeci, a završava u Stereo dvorani s početkom u 22h.

Dođite na:

« mini akcije (5 do 12 - Korzo),

« ručak (13h),

« predavanje (15h),

« tribine (14 i 16h),

« koncert (17h -Pasi, Brain Production),

« plenum (19h),

« dokumentarac (20h - Dani B) i

« after party u Stereo Dvorani! (22h - Miće Mace, Rotten, Antwone, Vojko Mecena)

Ovaj projekt pokrenut je od strane studenata za studente. Mi, koji sebe nazivamo autonomnim studentima, smatramo kako su uzajamna pomoć i solidarnost daleko bolji obrasci ponašanja od konkurencije. Također, smatramo kako je oslanjanje na vlastite snage pravi test hrabrosti, odlučnosti i znanja, stoga odbacujemo da nas netko zastupa, predstavlja ili vodi. Shvaćamo da nam za sada možete uzimati naše dragocjeno vrijeme ne pitajući nas kako bi htjeli da izgleda visoko obrazovanje, te shvaćamo kako nam za sada možete uzimati školarine tvrdeći da je znanje samo poslušnica kapitala i roba na tržištu, ali ne možete nam uzeti naša iskustva i zajedništvo koje smo ostvarili. U tom duhu organiziramo manifestaciju “Dan B”, kako bi vas podsjetili da smo mi pokretačka snaga koja ulijeva život fakultetu.

Organizator: Plenum FFRI

Pročitajte kratku powerpoint prezentaciju grupe za analizu dokumenata o prijedlogu načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju i pogledajte video prilog SkriptaTV pod naslovom (Ne) zanemarite čovjeka iza povjerenstva!, snimljen tijekom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 30. studenog 2009. - na dan prvog sastanka Povjerenstva.

(more…)

U ponedjeljak, 23. studenoga, točno u podne će se blokirati nastava u najvećoj dvorani Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u D7. Nakon što se dvorana blokira, uslijedit će plenum na kojemu će odlučivati kako dalje: trebaju li blokirati nastavu na cijelom Fakultetu, nastaviti blokadu samo D7 ili pak pokušati iznaći nove, alternativne načine borbe za besplatno obrazovanje.

Podsjećamo da je u Zagrebu 24. svibnja 2009. godine privremeno suspendirana blokada Filozofskog Fakulteta.

Tomislav Čengić više nije predsjednik jer je diplomirao, a Ivan Dobrović, sada već bivši podpredsjednik, odstupio je sa svih funkcija. Novi predsjednik je Ivan Roje s Tehničkog fakulteta u Rijeci.

Ivan Roje, novi predsjednik SZSUR-a

Najavljena tema sjednice bila je pitanje školarina tako da je sjednici odlučilo prisustvovati i troje studenata u svojstvu građana, budući da su sjednice javne i s namjerom da obavijeste Plenum o tim za studente bitnim događanjima. Prenosimo izvještaj:

„Ovaj petak došli smo prisustvovati sjednici Zbora budući da je na dnevnom redu trebala biti rasprava o modelima školarina, ali u trenutku kada je trebala započeti uslijedio je neočekivani slijed događaja. Obaviješteni smo da je prvi dio sjednice zatvoren za javnost, uz napomenu da će Ivan Dobrović podnijeti ostavku zbog privatnih razloga te bi to trebalo ostati unutar Zbora. Pa ipak, pozvani smo na drugi dio sjednice koji se trebao ticati školarina.

Kada smo napokon došli na sjednicu saznali smo da je Tomislav Čengić, dotadašnji predsjednik Zbora diplomirao, čime prestaje njegov mandat, a Ivan Dobrović je podnijeo ostavku na sve dužnosti. Za novog predsjednika izabran je Ivan Roje (Tehnički fakultet u Rijeci), a za dopredsjednika Stipe Ćorluka (Medicinski fakultet u Rijeci). Za predsjednika skupštine (do sada se nije birala ta funkcija) izabran je Sanjin Baković (Pomorski fakultet u Rijeci), a odlučeno je i da u Senat Sveučilišta u Rijeci uz Ivana Roju i Stipu Ćorluku uđe i Ivana Aničić (Pravni fakultet u Rijeci). Funkciju članova upravnih odbora Studentskog centra i Sveučilišne knjižnice preuzet će Stipe Ćorluka i Vesna Hajdarević (Filozofski fakultet u Rijeci). Na dužnost studentskog pravobranitelja koju je do sad obnašao Stipe Ćorluka još nitko nije izabran.

Novi predsjednik, Ivan Roje, napomenuo je kako bi bilo poželjno da se Zbor aktivnije prihvati posla jer će u suprotnom studenti na jesen s punim pravom ponovo pokrenuti prosvjede. Također se ogradio od dosadašnjeg načina funkcioniranja Zbora.

Vezano uz to, moramo se složiti kako je dosadašnji način funkcioniranja u najmanju ruku čudan, budući da su vulgarno izražavanje, upadanje u riječ i slične razmirice najblaže rečeno česta pojava. To se posebno moglo uočiti kada su raspravaljali o navodnom dugu prema udruzi UMKI s kojom dijele prostor, a nisu se mogli složiti postoji li uopće taj dug ili ne.

Budući da se povela burna rasprava o očitovanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci (SZFFRi) i netransparentnosti rada SZSUR-a, na dnevni red nije došla točka koja bi se ticala školarina, već su odlučili o tome raspravljati preko interneta ovo ljeto i razgovarati o tome na sljedećoj sjednici nakon ljetne stanke. Zanimaju ih i prijedlozi školarina koje predlaže NSIBOR te su izrazili želju da ih se pobliže upozna s prijedlozima Incijative.”

U srijedu, 15. srpnja 2009. u zgradi Rektorata održan je  drugi sastanak radne skupine pri Rektoratu. Na sastanku je bilo prisutno pet delegata NSIBOR-a, rektor prof. dr. sc. Pero Lučin, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, glasnogovornica Sveučilišta Elvira Marinković-Škomrlj te glavna tajnica Roberta Hlača-Mlinar, dipl. iur.

Kao što je bilo i dogovoreno na prvom sastanku raspravljalo se o aktualnoj krizi studentskog predstavljanja – studentskom zboru i potrebi za reformama na tom polju.

Također se razgovaralo i o pitanju školarina pa su tim povodom delegati  NSIBOR-a upitali Rektora kakav je stav novog ministra o besplatnom obrazovanju.  Dobili su odgovor kako je on bio na Ministrovoj presici i da bi se radilo o modelu koji bi podrazumijevao da se preddiplomski (trogodišnji) studij završi u roku od četiri godine, uz uvjet da se na pojedinoj akademskoj godini ostvari otprilike trećina predviđenih ECTS bodova. Sličan model vrijedio bi i za diplomski studij, a eventualni gubitak prava na besplatne školarine u preddiplomskom studiju ne bi značio gubitak tog prava na diplomskom jer se radi o posebnoj cjelini. Ukoliko nakon perioda u kojem je studiranje besplatno ostane određeni broj nepoloženih ispita, plaćanje bi bilo vezano uz broj preostalih ECTS bodova.

Poteglo se i pitanje studentskog standarda, ali je odlučeno da se o tome pitanju ne može konkretnije raspravljati bez dopuštenja Plenuma.

Delegati NSIBOR-a iznijeli su i niz ozbiljnih prigovora na dosadašnji rad aktualnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR-a) kao i neadekvatnost trenutne forme studentske reprezentacije.

Samo nezadovoljstvo studenata proizašlo je iz niza propusta u samom statutu/zakonu o studentskom zboru te nepridržavanju tog istog statuta/zakona od strane samih članova SZSUR-a. Još jedan od mnogih prigovora bio je upućen na potpunu netransparentnost rada SZSUR-a (financijsko poslovanje, nepostojanje web-stranica itd.).

Nakon iznesenih primjedbi predstavnici Rektorata složili su se da nije sporno da se radi o teškim prekršajima te da su ozbiljno zabrinuti zatečenim stanjem. Stoga su delegati NSIBOR-a zamoljeni da sve navedene primjedbe dostave u pisanom obliku kako bi se na temelju tih navoda od Zbora zatražilo službeno očitovanje o navedenim nepravilnostima.

Dogovoreno je da se sljedeći sastanak održi u rujnu nakon što se o svemu očituje Plenum. Napominjemo da je sljedeće zasjedanje Plenuma u petak, 4. rujna 2009.

ZAGREB – Rezultati istraživanja koje je početkom ove godine naručila Europska komisija pokazuju da ukupno 65 posto studenata u trideset i jednoj europskoj zemlji smatra da bi studiranje trebalo biti besplatno. Eurobarometrovim istraživanjem pod naslovom »Studenti i reforme u visokom obrazovanju« obuhvaćeni su stavovi studentske populacije u 27 zemalja Europske unije, te Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj i Islandu.

Točno trećina od petnaest tisuća studenata, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, smatra da je neki oblik školarina prihvatljiv, ako postoji sustav stipendiranja i kredita. Besplatno obrazovanje najsnažnije podupiru studenti u Grčkoj, u kojoj taj postotak iznosi čak 94 posto, te u Danskoj, Finskoj i Turskoj. Približno četiri petine europskih studenata smatra da studij treba biti omogućen svima koji zadovoljavaju prijemne kriterije, dok jedanaest posto studenata smatra da visoko obrazovanje treba biti dostupno samo najboljima. Postotak studenata koji podupiru studiranje za sve koji se kvalificiraju najviši je u Austriji, Sloveniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Malti – između 95 i 100 posto, dok to isto smatra šezdesetak posto njihovih bugarskih i čeških kolega.

Gotovo svi studenti obuhvaćeni ovim istraživanjem ustvrdili su da bi sveučilišni programi trebali staviti jači fokus na vještine koje se zahtijevaju na suvremenim radnim mjestima, kao što su komunikacijske sposobnosti i timski rad, a studenti smatraju i kako je vrlo važno da ih sveučilišta osposobe za natjecanje na tržištu rada.

Hrvati nezadovoljni titulom »prvostupnik«

Od pet stotina hrvatskih studenata koji su sudjelovali u istraživanju, 76 posto smatra da visoko obrazovanje treba biti besplatno. Domaći ispitanici su generalno nezadovoljni titulom »prvostupnika« – naime, samo 20 posto njih ne namjerava nastaviti studij. Od preostale četiri petine, daljnjih 20 posto nastavit će studirati, ali uz rad, dok 56 posto namjerava odmah nastaviti školovanje.

izvor: Novi list, 14.6.2009.
autor: J. Bakotin

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučilo je da se udžbenici u školama više ne naslijeđuju. Tako će se na kraju svake školske godine oni bacati u smeće, a 440.000.000 kn (četiristotineičetrdesetmilijuna kuna) bit će potrošeno za tiskanje novih. 

Troškovi tiskanja udžebenika su veći, nego što je trošak ukidanja spornih i protuustavnih školarina. Ministarstvo je dakle lagalo da se nema novca za školarine. Prema pisanju Novog lista “Država će za školske knjige godišnje plaćati 440 milijuna kuna, tek nešto više od iznosa koji bi omogućio besplatno studiranje za sve, što ga već tjednima traže pobunjeni studenti. Procjenjuje se da bi u državnom proračunu trebalo osigurati dodatnih 390 milijuna kuna za pokriće svih studentskih školarina čime bi se ispunili zahtjevi studenata za pravom na besplatni studij. Takav je studentski zahtjev, međutim, rezolutno odbijen.”

Dok traje tzv. kriza i poziva se na štednju, ovaj čin se može shvatiti kao krajnje rasipništvo i pljuska Nezavisnoj inicijativi za besplatno obrazovanje. Ako se trošak tiskanja udžbenika ne smatra nečim preskupim, onda to znači da zahtijevi za besplatnim obrazovanjem nisu utopijski. 

Ljudi koje je sram obično se ne usude oglasiti zbog straha od društvene osude.

Ministre, sramite se !!!!