autonomni studenti

Filozofski fakultet RIJEKA
Subscribe

Secirani prijedlog Povjerenstva

March 07, 2010 By: admin Category: Novosti/vijesti/obavijesti

Pročitajte kratku powerpoint prezentaciju grupe za analizu dokumenata o prijedlogu načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju i pogledajte video prilog SkriptaTV pod naslovom (Ne) zanemarite čovjeka iza povjerenstva!, snimljen tijekom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 30. studenog 2009. - na dan prvog sastanka Povjerenstva.

Secirani prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju


O povjerenstvu

  • svibanj 2009. – osnovana Radna skupina za promjenu legislative sustava financiranja sveučilišta – potvrdio i izabrao Senat UNIZG
  • radna skupina održala dva sastanka
  • novo povjerenstvo čiji je predsjednik postao Žarko Puhovski
  • Srpanj 2009., zapisnik sjednice Rektorskog zbora UNIZG – U raspravi na sjednicama nisu jasno definirane zadaće povjerenstva. Povjerenstvo je vjerojatno paravan za nove zakone koje predlaže MZOŠ.
  • Povjerenstvo je u novom sastavu u 2009. godini održalo tri sjednice, uz prisustvo studenata promatrača.
  • 21.12.2009. – na trećoj sjednici izglasan Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

Članak 0?

  • Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.

Čl. 1: Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenom je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:

a) postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost

  • Pravo na studij ne smije biti uvjetovano količinom novca izdvojenom za znanost i obrazovanje. Pravo na obrazovanje mora biti politički i ekonomski prioritet pri raspodjeli proračunskih sredstava.

b) postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem

  • Manipulacija pojmovima kvaliteta i besplatno obrazovanje koji nisu ovisni jedan o drugom
  • Kvaliteta studija ovisi o nizu faktora od kojih je novac samo jedan, a ako su glavni izvor prihoda davanja studenata, to može negativno utjecati na kvalitetu (zadržavanje studenata u sustavu)

Danijela Dolenec:

  • “Iz pozicije sveučilišta, školarine vode u sukob interesa prekomjernog povećanja upisnih kvota kako bi se namakla dodatna sredstva, pri čemu se žrtvuje kvaliteta nastave, kao i vrijeme koje bi sveučilišni nastavnici trebali odvajati za znanstveni rad. Osim toga, naplaćivanje školarina stvara poticaj za zadržavanje studenata u sustavu i kada ne zadovoljavaju akademske uvjete, budući da sveučilištu to donosi prihode.”c) sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);
    • Sveučilište će nastaviti povećavati vlastite prihode na osnovi participacija i školarina (zakasnina).
    • Ti prihodi vode u privatizaciju i povećavaju se preko leđa (novčanika) studenata.

    d) sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada

    • Znanstveni rad nije nužno financijski vezan uz obrazovanje.
    • ZZDVO odvaja financiranje visokih učilišta od financiranja znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih mjesta i znanstvene opreme; recimo, financiranje znan. projekata po izmjenama zakona ide preko Nacionalne zaklade za znanost.

    Čl. 1.2.

    • 1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;

    Čl. 1.3.

    • 1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (ZD i PU).

    Kriterij izvrsnosti i čl. 1.2. i 1.3.

    • Prema bolonjskom modelu, izvršavanje obaveza regulira se semestralno, a ne prema akademskoj godini.
    • Student u jednom semestru ima nekoliko kolegija koje mora položiti ukoliko želi upisati kolegije u sljedećem semestru, tj. čije je polaganje uglavnom uvjet za upis nekog kolegija u sljedećem semestru
    • Student koji padne samo jedan kolegij za sustav bio neuspješan i kažnjen plaćanjem dva a vjerojatno i više kolegija, čak i ako je sve ostale obveze uspješno izvršio.

    Cijena ECTS-a i čl. 1.2. i 1.3.

    • Ne predlaže se nikakva zakonska regulativa koja bi ograničila sveučilišta u odlučivanju o uvjetima za upis godine, podizanju ili spuštanju cijene ECTS bodova/školarine.
    • Suočeno s manjkom proračunskog novca, sveučilište će sredstva nadoknaditi podizanjem školarina i naplaćivanjem studentima.
    • Naplaćivanjem ECTS bodova dodatno se kažnjavaju onih koji moraju raditi da bi si uopće mogli priuštiti studij.

    Sveučilište u Puli:

    • Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cjelokupno vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
    • Ugovorom sveučilištā i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina. To mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilištā.

    Čl. 1.4.

    • Ugovorom sveučilišta i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1. ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji, uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.

    Solidarnost i čl. 1.4.

    • Uvođenjem ugovora stanje se može mijenjati iz godine u godinu i od potpisnika do potpisnika.
    • Sveučiliste u ugovor unosi klauzulu o “solidarnosti” prema kojoj će, ukoliko država prestane podmirivati obveze iz ugovora, potrebni novac uzeti od studenata.

    Čl. 1.5. i 2.

    • 1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
    • 2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.
    • Posebni studijski programi nigdje nisu definirani što ostavlja mogućnost da u nekom trenutku bilo koji studijski program postane poseban odnosno, naplaćen.

    Komentari i PRIJEDLOZI:

    • Prema nekim izjavama ministra Fuchsa, moguće je da će ovaj prijedlog biti uvršten u Zakon o sveučilištima
    • Sljedeća sjednica Rektorskog zbora, na kojoj će se raspravljati o ZOS-u, a trebala se održati 24. i 25. veljače, odgođena je za 8. i 9. ožujka. Na sljedećim plenumima razgovarat će se o mogućnosti novih direktnih akcija.


  • 1 Comments to “Secirani prijedlog Povjerenstva”