autonomni studenti

Plenum će se održati u sobi 210 u gornjoj zgradi Filozofskog. Na linkovima u nastavku možete se informirati o događanjima i radu Inicijative tijekom ljetnih mjeseci. Prijedloge za dnevni red možete poslati na astudenti99@gmail.com.

Linkovi:

Izvještaj s 28.plenuma (23. lipnja 2009.)

Izvještaj o sastanku radne skupine pri Rektoratu

Izvještaj o drugom sastanku radne skupine pri Rektoratu

Raspušteno predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i imenovano novo vodstvo

Tomislav Čengić i Hrvatski studentski zbor ponovo uhvaćeni u prekršaju!

Zahtjev za restrukturiranje Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci zbog izrazito lošeg, u određenim situacijama ilegalnog i nelegitimnog vođenja

Na prosvjedima će studenti pokušati srušiti i neoliberalni koncept društva, tvrdi dr. Miliša, koji uporište za taj scenarij vidi u ‘preseljavanju gibanja s europskih sveučilišta’, prvenstveno iz Njemačke.

Studenti ne popuštaju, hoće li opet više vremena provesti u prosvjedima nego učeći? / CROPIX

Studentski prosvjedi za besplatno obrazovanje u listopadu će se pretvoriti u borbu za ukidanje Bolonjskog procesa, a do kraja godine se radikalizirati i prerasti u pokušaj rušenja neoliberalnog koncepta društva - predviđa zadarski pedagog i autor niza studija i istraživanja o mladima, prof. dr. Zlatko Miliša.

Uporište za taj scenarij, koji će se s europskih sveučilišta najvjerojatnije preseliti k nama, profesor Miliša vidi u gibanjima među europskim studentima, ponajprije u Njemačkoj, gdje su još u lipnju radikalizirali prosvjede i čak u jednom trenutku zaprijetili preuzimanjem banaka.

(more…)

U skladu s ranijim dogovorom Nezavisna studentska inicijativa za besplatno obrazovanje Rijeka poslala je Rektoru primjedbe vezane uz rad Zbora u pisanom obliku. Zahtjev možete pročitati u nastavku ili preuzeti originalne dokumente u pdf formatu (Zahtjev za restrukturiranje Zbora, Prilozi uz Zahtjev).

(more…)

Možete li usred radnoga vremena, recimo u podne, izaći s jednog posla na nekoliko sati i otići na drugo radno mjesto bez straha da će vas itko pitati gdje ste bili i što ste radili? Ili, možete li s posla izostati čak cijeli dan, a da poslodavcu za to ne morate položiti račun? I tako iz tjedna u tjedan. Naravno da ne možete. Dapače, poslodavac vam želi ukinuti i pauzu jer misli da na tome gubi previše novca. E, pa tko vam je kriv što u isto vrijeme niste sveučilišni profesor i ministar ili saborski zastupnik.

(more…)

RIJEKA – Iako je ranijih godina u ljetnim mjesecima riječki Studentski centar bilježio znatan rast prometa, ove godine suprotno tome osjeti se značajan pad. U financijskom smislu to je u ovom trenutku deset posto manja zarada nego lani u isto vrijeme.

– Studentski servis i dalje dobro radi, ali možemo zaključiti kako zbog procesa »bolonje«, koja je sada obuhvatila tri generacije, studenti puno manje rade jer im je raspored drugačiji i očito im ne ostaje puno slobodnog vremena. To se posebno osjetilo u lipnju kada su u odnosu na prošlu godinu studenti puno manje radili jer su imali i puno više kolokvija, objašnjava pomoćnik ravnatelja riječkog Studentskog centra mr. Dinko Jurjević.

(more…)

BERLIN – Državno odvjetništvo u Koelnu priopćilo je u subotu da vodi istragu protiv 100 sveučilišnih profesora diljem cijele Njemačke zbog sumnje da su primali mito od studenata na doktoratima.

Glasnogovornik državnog odvjetništva u Koelnu Guenther Feld potvrdio je izvješće tjednika Focus od subote, da se sumnja kako su profesori plaćani preko posredničke tvrtke. Focus je objavio kako su profesori navodno za iznose od 4 tisuće do 20 tisuća eura pomagali postdiplomcima u stjecanju doktorata znanosti.

Prije ove najnovije korupcijske afere na njemačkim sveučilištima, na Hannoverskom sveučilištu je profesor na pravnom fakultetu osuđen za primanje mita. Optužen je da je preko iste posredničke tvrtke primao novac i organizirao da 61 student čiji ispitni rezultati nisu bili zadovoljavajući stekne postdiplomski znanstveni stupanj. Profesor je osuđen na tri godine zatvora. (Hina/AP)

Iako je Tomislav Čengić, dosadašnji predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR) i Hrvatskog studentskog zbora (HSZ) diplomirao i time izgubio status studenta, to ga nije spriječilo da 9. kolovoza neovlašteno predstavlja riječko sveučilište na sjednici HSZ-a i još k tome vodi sjednicu. Da apsurd bude još i veći, pravo glasa na sjednici imala je i predstavnica mostarskog sveučilišta. Prenosimo vijest s urbano-studentskog portala www.sajt.com.hr :

Sredinom srpnja zaprimili smo vijest kako je Tomislav Čengić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i predsjednik Hrvatskog studentskog zbora diplomirao te je tako prestao biti student na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Studenti su kao što možete pretpostavljati bili i više nego zadovoljni činjenicom kako se Čengić povlači iz studentskog života i kako više neće troškove svojih putovanja po svijetu lomiti preko studentskih leđa jer je iza sebe ostavio veliki broj nerazjašnjenih računa kojima je pokrivao svoja privatna putovanja. „Troškovi reprezentacije“ na koje je primjerice, unutar samo šest mjeseci potrošeno 60 tisuća kuna, opravdao je kako su taj iznos trošili isključivo kako bi stimulirali volontere na plemenite akcije dobrovoljnog darivanja krvi i slično. Kako je Čengić prestao biti studentom, nekoliko mjesta je ostalo prazno. Na mjesto predsjednika Studentskog zbora u Rijeci došao je Ivan Roje, a mjesto predsjednika HSZ-a se čekalo da se popuni. Nagađalo se tko će naslijediti njegovu funkciju te se baratalo s nekoliko imena, no nitko sa sigurnošću nije mogao znati jer sustav funkcioniranja u HSZ-u nikada nije bio javan. Poslovnik HSZ-a na njihovim službenim stranicama nikada nije bio objavljen, tako da studenti nisu znali ni tko ima pravo glasa u HSZ-u i na koji način se bira novi predsjednik. No što studenti u našoj zemlji uopće znaju osim činjenice da troškovi studiranja su iz godine u godinu sve viši?

Nakon što je Čengić izgubio studentski status, nagađalo se kako će se sjednica HSZ-a sazvati uskoro radi izbora novog te je odučeno kako će se redovna 7.sjednica održati u subotu 8.kolovoza u Sinju o čemu su članovi bili obavješteni telefonski. Nitko nije dobio službene pozive na sjednicu niti prijedlog dnevnog reda, a sjednica je dan prije održavanja prebačena ipak na nedjelju u 14h.

Sjednica HSZ-a i ono što se na njoj odvijalo govori o pravoj poziciji vodećih studentskih glavešina i načinu na koji biraju vođu. Iako je rečeno kako sjednica počinje u 14h, nakon ručka koji je bio dogovoren u podne, glavešine su se pojavile tek nakon 14:30. Sjednica je započela bez usvajanja dnevnog reda jer ga naravno nije bilo i bez usvajanja zapisnika s prošle sjednice. Domaćin u Sinju je bio Ivan Bota, predsjednik Studentskog zbora u Zagrebu te je sjednicu prigodno otvorio pričom o Sinju i alkarskoj tradiciji jer ipak je u tijeku bila Alka. Nakon svega, riječ je predao presjedavajućem, predsjedniku HSZ-a Tomislavu Čengiću (???). Nikome nije bilo čudno što student koji je izgubio studentska prava trenutkom svog diplomiranja te prestao biti predsjednik Studentskog zbora u Rijeci i dalje je ostao na funkciji predsjednika HSZ-a iako ga je komotno mogao naslijediti njegov zamjenik jer i u samom Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama stoji kako Hrvatski studentski zbor ima svog predsjednika, zamjenika predsjednika i druga tijela Hrvatskog studentskog zbora, sukladno općim aktima Hrvatskog studentskog zbora, te ostavkom ili smijenom predsjednika do izbora novoga, sve dužnosti i obveze preuzima potpredsjednik.

Čengić je tada krenuo hvalospjevom, kako je ujedinio studente, kako su se članovi unutar HSZ-a zbližili te kako je napokon i HSZ dobio službenu stranicu zahvaljujući njemu. Nitko nije spomenuo da web stranica HSZ-a nije ažurirana od prvog mjeseca, kako su se podaci odnosno članovi određenih Zborova u tih nekoliko mjeseci promijenili, a Studentski zbor Sveučilišta u Puli nije uopće ni na popisu članova HSZ-a.

Predložen za novog predsjednika HSZ-a sa strane Čengića je bio Ivan Bota koji je kandidaturu prihvatio i s čime su se svi prisutni članovi složili iznošenjem usmenih potvrda kako je Bota najbolji izbor. Prisutni članovi su bili predsjednici Studentskih zborova u Rijeci (Čengić, koji je neovlašteno predstavljao Rijeku iako je izabran novi predsjednik), Zagrebu (Bota), Zadru (Dilber), Splitu (Razović), Mostaru (Krešić) i predstavnik Veleučilišta (Žiger). U većini Statuta/Poslovnika stoji kako Skupština, u ovom slučaju Predsjedništvo, bira (prema Zakonu o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama) i razrješuje (2/3 većinom svih članova/ica) Predsjednika/icu. Ukoliko tako stoji i u dosad neviđenom Poslovniku HSZ-a i ako uzmemo u obzir da HSZ ima 7-8 članova s pravom glasa, da troje predsjednika Studentskih zborova (Osijek, Pula, Dubrovnik) nisu prisustvovali sjednici, da je pravo glasa Sveučilišta u Mostaru u HSZ-u upitno jer Mostar nema pravo glasa ni u Rektorskom zboru isto kao i predstavnik Veleučilišta, dolazi se do zaključka kako izbor novog predsjednika HSZ-a nije provedeno regularno. Da ne napominjemo kako je sama pojava Čengića na sjednici koji više nema veze sa Sveučilištem u Rijeci, a predstavljao je isto Sveučilište i naravno imao pravo glasa te su stoga ti glasovi nelegalni.

Nakon što su izabrali predsjednika i pročavrljali o Povjerenstvima, studentskim inicijativama, studentskim domovima te prijedlogu da studentski predstavnici počnu dobivati naknadu za svoj rad, prije zaključivanja sjednice, netko je potegnuo pitanje legitimnosti i legalnosti izbora. Članovi HSZ-a su se izjasnili kako je sve bilo regularno jer tako stoji u njihovom Poslovniku. Dnevni red je postojao po njihovim riječima iako nikada nije usvojen, a zapisnik će se usvojiti na slijedećoj sjednici. Čengić, dakle, po tzv. Poslovniku ima pravo sudjelovati na sjednici HSZ-a, i ne samo to, iako nije student, iako ne predstavlja Rijeku zbog nedavne ostavke, on je i dalje na funkciji predsjednika HSZ-a te ima pravo glasa. K tome, predstavnica Sveučilišta u Mostaru, inače studentica prava, naglasila je kako Poslovnik ne mora biti javan jer se nikoga ne tiče te da se pravna pitanja ostave njoj. A za 2/3 broj glasova je odgovoreno kako su ostali članovi koji nisu prisutni svoj pristanak dali telefonski. Nakon rasprave koja nije trajala dugo odlučili su zaključiti sjednicu unatoč bezbroj otvorenih pitanja i nazočiti otvaranju 294. sinjske alke. I tako su studenti dobili novoga predsjednika, nitko neće reagirati na način na koji je izabran, studenti će šutjeti sve dok novoizabrani vođa ne napravi nešto od čega će se studenti dignuti na noge, a po svemu sudeći, ideja prosvjeda diljem zemlje ni u novoj akademskoj godini ne blijedi.

Pisali smo prorektoru za nastavu Goranu Kalogjeri i rektoru Danielu Rukavini, ali odgovor nismo dobili

RIJEKA – Nakon što je naš list u dva navrata pisao o »slučajnim« pogreškama u ugovorima Ekonomskog fakulteta zbog kojih su potencijalni studenti te ustanove dvije godine zaredom zakinuti za 30 posto uplaćene školarine samo iz razloga što su primljeni na drugi fakultet te su u roku od dva dana odustali od upisa na Ekonomski fakultet našoj se redakciji obratila Ana Radošević čija priča potvrđuje da su »slučajne« pogreške Ekonomskog fakulteta tradicija duga sedam godina. Naime, kako priča Radošević, njena je kćer prije sedam godina postala studentica tog fakulteta i to doslovno na jedan dan, a njenu je obitelj taj jedan dan studija ekonomije koštao ravnih 5 tisuća kuna koje nikada više nije vidjela.

(more…)

RIJEKA – Slučajna »pogreška« u ugovoru kojom je ove godine 25 potencijalnih studenata Ekonomskog fakulteta zakinuto za 1.650 kuna samo iz razloga što su odustali od upisa toj se ustanovi »potkrala« i prošle godine.

Naime, nakon što smo objavili priču majke čija se kći odlučila za polaganje razredbenih ispita na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu te je nakon upisa Ekonomskog fakulteta i plaćanja školarine u visini od 5.500 kuna shvatila da je primljena i na Filozofski fakultet i to bez plaćanja, našoj se redakciji javila majka koja je istu kalvariju upisa prošla prošle godine.

Ono što povezuje oba slučaja je da su i jedna i druga kandidatkinja za upis kao prioritet izdvojile studiranje na Filozofskom fakultetu, no zbog različitih datuma razredbenog postupka i činjenice da Ekonomski fakultet upisni postupak zaključuje prije Filozofskog obje su se, ne želeći riskirati mogući neupis ni na jedan fakultet, odlučile za plaćanje školarine Ekonomskom fakultetu.

(more…)

U ugovoru piše da se kandidatima koji se ispišu do 30. rujna vraća 70 posto uplaćene školarine, a trebalo je pisati »od 30. rujna«

RIJEKA – Na koji način ne upisati fakultet i istovremeno izgubiti 1.650 kuna i to samo zbog odustanka od upisa na svojoj su koži ove godine iskusili pojedini kandidati Ekonomskog fakulteta. Naime, kako nam je ispričala jedna od majki čija je kći bila kandidat tog fakulteta, činjenica da je njena kći nakon što je vidjela da je primljena na Filozofski fakultet odustala od Ekonomskog fakulteta njenu je obitelj koštala ravnih 2.200 kuna, a zbog toga što joj je kći tek počela studirati naša je sugovornica željela ostati anonimna.

(more…)

Troškovi školovanja tri tisuće studenata pune blagajne fakulteta: sa zaradom od čak 4 milijuna i 83.750 kuna može računati Ekonomski fakultet, a s 3,5 milijuna kuna slijedi Fakultet za menadžment.

RIJEKA – U blagajne fakulteta Sveučilišta u Rijeci ove će se godine samo od školarina brucoša sliti ravno 15 milijuna i 64.430 kuna. Naime, od ukupne upisne kvote koja iznosi 4.539 mjesta, čak 2.998 kandidata morat će snositi troškove školarina bilo u kategoriji djelomičnog plaćanja ili pak izvanrednog studija, a to je tek kap u moru godišnjih zarada fakulteta koje su već godinama zbog autonomnosti ustanova obavijene velom tajni. O tome koliko koja visokoškolska ustanova tijekom godine »zaradi« i gdje taj novac završava, vode se samo kuloarske priče, jer uvida u stvarno stanje prihoda nitko nema, pa ni samo Sveučilište koje u svoj budžet namakne svega 3 posto od ukupne zarade fakulteta. S obzirom na to da zakonski propisi svim dekanima daju potpuno odriješene ruke u pogledu upravljanja sredstvima te od svakog dekana čine »gazdu u njegovom selu«, oznake tajnosti nad zaradama fakulteta imaju potpuno zakonsko uporište.

(more…)