autonomni studenti

Presudom je završeno najveće suđenje pripadnicima akademske zajednice u Hrvatskoj te sudski postupak koji spada u one s najvećim brojem okrivljenika.

Prodekan i profesor na Prometnom fakultetu Dragan Badanjak i njegov kolega Jerko Radoš mirno su saslušali presudu (Foto: Marko Lukunić)

Prodekan Dragan Badanjak i još 29 okrivljenika, proglašeni su krivima na Županijskom sudu u Zagrebu za korupciju na Prometnom fakultetu. Na izricanju presude pojavilo se samo 16 okrivljenika.

Badanjak je nepravomoćno osuđen na kaznu od deset mjeseci zatvora i pet godina zabrane profesorskog rada, a posrednik Mladen Budor na dvije godine i deset mjeseci te će mu biti oduzeto 124 tisuće kuna koliko je ‘zaradio’ kao posednik pri kupovanju ispita. Krivnje su oslobođeni profesorica Marina Manucci i posrednik Ante Bilušić.

Još je osam profesora osuđeno na zatvorske kazne; Jerko Radoš (koji je doktor znanosti), Dražen Kovačević i Josip Zavada na po deset mjeseci zatvora, Antun Sertić na dvije godine, Damir Božičević (također doktor znanosti i sin akademika Josipa Božičevića) na godinu i sedam mjeseci, Velimir Kolar na šest mjeseci, Sanja Marušić na godinu i šest mjeseci, Ivan Bošnjak (doktor ekonomskih znanosti) na godinu i dva mjeseca. Uz to, svima im je izrečena i zabrana profesorskog rada u trajanju od pet godina.

Djelatnica studentske referade Mirjana Puškarić osuđena je pak na devet mjeseci uvjetno na tri godine. Uz Budora, osuđeno je još osam posrednika kojima su izrečene što bezuvjetne, što uvjetne  zatvorske kazne, a nekima uz to i novčane.

Svi okrivljeni studenti osuđeni su na uvjetne kazne. Presudom je završeno najveće suđenje pripadnicima akademske zajednice u Hrvatskoj te sudski postupak koji spada u one s najvećim brojem okrivljenika. USKOK je optuženike teretio za različita koruptivna djela - od primanja i davanja mita, preko protuzakonitog posredovanja i poticanja na protuzakonito posredovanje do zlouporabe položaja i udruživanja radi počinjenja djela. (I. Ja.)

Unatoč najavljenom poskupljenju, iznos subvencije studentske prehrane i smještaja neće se mijenjati u narednoj akademskoj godini.

RIJEKA – Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta subevnicije studentskog smještaja i prehrane naredne će akademske godine ostati na prošlogodišnjoj razini, što znači da će studenti u troškovima prehrane sudejlovati s 26,35 posto, dok će preostali iznos pokrivati Ministarstvo. Subevncija smještaja studenata u studentskim i učeničkim domovima iznosit će pak 105 kuna mjesečno, a preostali iznos snosit će sami studenti. Cijene studentskog smještaja različite su ovisno o studentskom centru, a riječki studenti smještaj u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić« mjesečno plaćaju 345 kuna. Međutim, privilegiju smještaja po tako niskoj cijeni zbog nedostataka kapaciteta uspijeva ostvariti tek tri posto polaznika Sveučilišta u Rijeci, odnosno njih 640. Stoga, osim prehrane i smještaja u studentskim domovima, Ministarstvo subvencionira i troškove smještaja studenata koji stanuju u privatnom smještaju. Mjesečno se u tu svrhu izdvaja 147 kuna po studentu, a svake godine na riječkom Sveučilištu na natječaj za tu vrstu subvencije javi se dvije tisuće studenata. (I.Š, Novi list)

Prenosimo tekst Igora Lasića, objavljen u Tjedniku novosti 17. srpnja, na H-alteru 20. srpnja te na Slobodnom Filozofskom 25. srpnja 2009. godine.

(more…)

Tomislav Čengić više nije predsjednik jer je diplomirao, a Ivan Dobrović, sada već bivši podpredsjednik, odstupio je sa svih funkcija. Novi predsjednik je Ivan Roje s Tehničkog fakulteta u Rijeci.

Ivan Roje, novi predsjednik SZSUR-a

Najavljena tema sjednice bila je pitanje školarina tako da je sjednici odlučilo prisustvovati i troje studenata u svojstvu građana, budući da su sjednice javne i s namjerom da obavijeste Plenum o tim za studente bitnim događanjima. Prenosimo izvještaj:

„Ovaj petak došli smo prisustvovati sjednici Zbora budući da je na dnevnom redu trebala biti rasprava o modelima školarina, ali u trenutku kada je trebala započeti uslijedio je neočekivani slijed događaja. Obaviješteni smo da je prvi dio sjednice zatvoren za javnost, uz napomenu da će Ivan Dobrović podnijeti ostavku zbog privatnih razloga te bi to trebalo ostati unutar Zbora. Pa ipak, pozvani smo na drugi dio sjednice koji se trebao ticati školarina.

Kada smo napokon došli na sjednicu saznali smo da je Tomislav Čengić, dotadašnji predsjednik Zbora diplomirao, čime prestaje njegov mandat, a Ivan Dobrović je podnijeo ostavku na sve dužnosti. Za novog predsjednika izabran je Ivan Roje (Tehnički fakultet u Rijeci), a za dopredsjednika Stipe Ćorluka (Medicinski fakultet u Rijeci). Za predsjednika skupštine (do sada se nije birala ta funkcija) izabran je Sanjin Baković (Pomorski fakultet u Rijeci), a odlučeno je i da u Senat Sveučilišta u Rijeci uz Ivana Roju i Stipu Ćorluku uđe i Ivana Aničić (Pravni fakultet u Rijeci). Funkciju članova upravnih odbora Studentskog centra i Sveučilišne knjižnice preuzet će Stipe Ćorluka i Vesna Hajdarević (Filozofski fakultet u Rijeci). Na dužnost studentskog pravobranitelja koju je do sad obnašao Stipe Ćorluka još nitko nije izabran.

Novi predsjednik, Ivan Roje, napomenuo je kako bi bilo poželjno da se Zbor aktivnije prihvati posla jer će u suprotnom studenti na jesen s punim pravom ponovo pokrenuti prosvjede. Također se ogradio od dosadašnjeg načina funkcioniranja Zbora.

Vezano uz to, moramo se složiti kako je dosadašnji način funkcioniranja u najmanju ruku čudan, budući da su vulgarno izražavanje, upadanje u riječ i slične razmirice najblaže rečeno česta pojava. To se posebno moglo uočiti kada su raspravaljali o navodnom dugu prema udruzi UMKI s kojom dijele prostor, a nisu se mogli složiti postoji li uopće taj dug ili ne.

Budući da se povela burna rasprava o očitovanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci (SZFFRi) i netransparentnosti rada SZSUR-a, na dnevni red nije došla točka koja bi se ticala školarina, već su odlučili o tome raspravljati preko interneta ovo ljeto i razgovarati o tome na sljedećoj sjednici nakon ljetne stanke. Zanimaju ih i prijedlozi školarina koje predlaže NSIBOR te su izrazili želju da ih se pobliže upozna s prijedlozima Incijative.”

U srijedu, 15. srpnja 2009. u zgradi Rektorata održan je  drugi sastanak radne skupine pri Rektoratu. Na sastanku je bilo prisutno pet delegata NSIBOR-a, rektor prof. dr. sc. Pero Lučin, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, glasnogovornica Sveučilišta Elvira Marinković-Škomrlj te glavna tajnica Roberta Hlača-Mlinar, dipl. iur.

Kao što je bilo i dogovoreno na prvom sastanku raspravljalo se o aktualnoj krizi studentskog predstavljanja – studentskom zboru i potrebi za reformama na tom polju.

Također se razgovaralo i o pitanju školarina pa su tim povodom delegati  NSIBOR-a upitali Rektora kakav je stav novog ministra o besplatnom obrazovanju.  Dobili su odgovor kako je on bio na Ministrovoj presici i da bi se radilo o modelu koji bi podrazumijevao da se preddiplomski (trogodišnji) studij završi u roku od četiri godine, uz uvjet da se na pojedinoj akademskoj godini ostvari otprilike trećina predviđenih ECTS bodova. Sličan model vrijedio bi i za diplomski studij, a eventualni gubitak prava na besplatne školarine u preddiplomskom studiju ne bi značio gubitak tog prava na diplomskom jer se radi o posebnoj cjelini. Ukoliko nakon perioda u kojem je studiranje besplatno ostane određeni broj nepoloženih ispita, plaćanje bi bilo vezano uz broj preostalih ECTS bodova.

Poteglo se i pitanje studentskog standarda, ali je odlučeno da se o tome pitanju ne može konkretnije raspravljati bez dopuštenja Plenuma.

Delegati NSIBOR-a iznijeli su i niz ozbiljnih prigovora na dosadašnji rad aktualnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (SZSUR-a) kao i neadekvatnost trenutne forme studentske reprezentacije.

Samo nezadovoljstvo studenata proizašlo je iz niza propusta u samom statutu/zakonu o studentskom zboru te nepridržavanju tog istog statuta/zakona od strane samih članova SZSUR-a. Još jedan od mnogih prigovora bio je upućen na potpunu netransparentnost rada SZSUR-a (financijsko poslovanje, nepostojanje web-stranica itd.).

Nakon iznesenih primjedbi predstavnici Rektorata složili su se da nije sporno da se radi o teškim prekršajima te da su ozbiljno zabrinuti zatečenim stanjem. Stoga su delegati NSIBOR-a zamoljeni da sve navedene primjedbe dostave u pisanom obliku kako bi se na temelju tih navoda od Zbora zatražilo službeno očitovanje o navedenim nepravilnostima.

Dogovoreno je da se sljedeći sastanak održi u rujnu nakon što se o svemu očituje Plenum. Napominjemo da je sljedeće zasjedanje Plenuma u petak, 4. rujna 2009.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, trojica nastavnika na Hrvatskim studijima, Renato Matić, Benjamin Perasović i Dražen Šimleša mogli bi postati jedini profesori koji su sankcionirani zbog događanja za vrijeme blokade i to zbog javne podrške studentima.

(more…)