preuzeto sa index.hr

“SMATRAMO da su odluke Fakultetskog vijeća sramota za sve članove našeg fakulteta te za cjelokupnu akademsku zajednicu jer je opravdavanje namjernih izostanaka s nastave uvreda za svaku studenticu i studenta koji su tijekom nasilne blokade nastave dali sve od sebe kako bi izvršili svoje studentske obveze”, stoji u žalbi Fakultetskom vijeću kojeg potpisuju studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali, a ni podržavali nedavne prosvjede koji su tražili besplatno školovanje za sve studente.

Naime, toj grupaciji neshvatljivo je kako njihovi kolege neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu predavanja, a tu odluku Fakultetskog vijeća nazivaju sramotnom jer se daje legitimitet i podršku narušavanju nastavnog procesa.

Dekanat je danas potvrdio kako je žalba dostavljena, a o njoj će se očitovati etičko povjerenstvo i Fakultetsko vijeće za tjedan dana.

Demant Čičkova članka ”Zadarska medijacija”

U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

(more…)

Danas (četvrtak) u 19.30h u sobi 210 gornje zgrade Filozofskog održat će se Plenum.

Nakon 34 dana prekinuta je blokada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom ta 34 dana borbi za besplatno obrazovanje priključilo se svih sedam hrvatskih sveučilišta, a 14 dana blokirana je nastava i na dva osječka fakulteta, Filozofskom i Učiteljskom.

Od početka blockade nastave jasno je artikuliran jedini zahtjev, kojeg su prihvatili studentski plenumi svih fakulteta koji su i u jednom trenutku bili u blokadi. Zahtjev za besplatnim visokim obrazovanjem argumentiran je najčešće na način da nešto nematerijalno, kao što je obrazovanje mislećeg čovjeka, ne može biti ni na koji način kvantificirano, pa tako ni naplaćivano ili prepušteno neredu i kaosu slobodnog tržišta.

(more…)

Da podsjetimo, Tomislav Čengić predsjednik je Studentskog zbora u Rijeci, član Senata Sveučilišta u Rijeci i predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.

Prije nego pročitate članak koji prenosimo s portala index.hr ne bi bilo loše prisjetiti se ovog videa: Tomislav Čengić - Kamo odlazi studentski novac

račun iz rodnih mu Vinkovaca

TOMISLAV ČENGIĆ o čijem smo trošenju novca riječkih studenata već ranije pisali, pokazao se kao loš gospodar i novca udruge “Foss MedRi” iliti Fakultetske udruge svih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, a s obzirom da se nije na vrijeme prijavio za predsjednika te udruge izvjesno je i da je učinio prekršaj iz Zakona o udrugama, doznajemo u Registru udruga.

Štoviše, predsjednik Studentskog zbora u Rijeci Čengić je doljepotpisanu novinarku pokušao dovesti u zabludu tvrdnjom da nije bio predsjednik krajem 2005. i tijekom 2006. godine kada je potrošeno na tisuće kuna na ručkove i večere u restoranima u Vodicama, rodnim mu Vinkovcima i  Rijeci, gdje je karticom udruge plaćen i račun u trgovini E-Sexy.

(more…)

Organizacije civilnog društva iskazale su danas potporu studentskim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem istaknuvši kako su blokade fakulteta proteklih pet tjedana bile primjer nenasilnog pritiska na institucije.

U pet tjedana prosvjeda studenti su pokazali kako se nenasilnom akcijom, kao legitimnim oblikom borbe, čini pritisak i prisiljava institucije da razgovaraju s javnošću, rekla je na današnjoj konferenciji za novinstvo Ana Raffai iz udruge Rand. Na taj je način, dodala je, poslana je poruka čitavom društvu kako civilizirano rješavati sukobe.

Sanja Sarnavka, koordinatorica udruge B.a.B.e., pozdravila je uspjeh studentske inicijative koja je upozorila javnosti da je deklarirano “društvo znanja” farsa protiv koje govore svi dostupni podatci.

“Samo četiri zemlje Europske unije manje izdvajaju od Hrvatske za visoko obrazovanje - Bugarska, Malta, Italija i Cipar”, rekla je Sarnavka dodavši kako “imamo 2,5 puta manje visokoobrazovanih od prosjeka Europske unije”. Pozvala je i ministra znanosti i obrazovanja da se javno očituje o tim podatcima i prizna kako “nismo nikakvo društvo znanja, već društvo u kojemu moćni vladaju nad nemoćnima”.

U izjavi podrške Nezavisnoj studentskoj inicijativi udruge civilnog društva upozoravaju na problem koji sa sobom nosi komercijalizacija obrazovanja. Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, te bi kao takvo trebalo biti dostupno svima pod jednakim uvjetima, navode udruge te pozivaju Vladu i resorne ministre na javnu odgovornost zbog šutnje i ignoriranja studentskih zahtjeva.

U pozivu Vladi, koji je potpisalo 20-ak građana i 47 organizacija civilnog društva, traži se zakonsko osiguranje prava na besplatno visokoškolsko obrazovanje, bez smanjenja upisnih kvota. Od Vlade se traži i strateška prenamjena sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja po načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.

Udruge civilnog društva podržavaju također i studentske zahtjeve da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

25.V.2009.

24.05.2009.
autori: Vesna Kesić, Jelena Svirčić

Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Današnje vlasti se legitimiraju na izborima, a onda imaju četiri godine vremena da rade što god hoće. U vrijeme kad se komercijaliziraju i privatiziraju javni sektori, staviti u centar pažnje javni servis, kao što je školstvo, je strašno značajna gesta u europskim, ali i svjetskim razmjerima.

Rastko Močnik, redovni profesor sociologije kulture na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, prije nekoliko dana posjetio je Zagreb u sklopu Subversive Film Festivala na kojem je održao predavanje “Trebamo li još kapitaliste?”. Večer prije predavanja drugi put je sudjelovao na plenumu Nezavisne studentske inicijative Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovaj razgovor vođen je nakon nekoliko sati provedenih na plenumu.

Močnikovi radovi i istraživanja na području teorije ideologija, društvenih pokreta, teorijske psihoanalize, semiotike i popularne kulture poznati su i već desetljećima utjecajni u cijelog regiji bivše Jugoslavije i u ostatku Evrope. Uz to, Močnik je i sudionik svih važnijih političkih zbivanja i inicijativa u bivšoj državi (od ‘68. do antiratnog djelovanja), kao i post-jugoslavenskih slovenskih inicijativa. Protivio se ulasku Slovenije u NATO i kritičar je bolonje.

(more…)