autonomni studenti

Ugledni austrijski filozof Konrad Paul Liessmann u intervjuu za H-alter: Smatram evidentnim da je manjak demokracije i višak ekonomskih motiva krupni nedostatak stanja na sveučilištima. Postoji čitav niz elemenata zbog kojih bi bilo važno da profesori i studenti nastupe zajedno, iako sada to još uvijek nije u tolikoj mjeri slučaj.

(more…)

Ostvarenje ideala “znanje-imanje”: Znanje prestaje biti vrijednost stjecana radi općedruštvenog i kulturnog napretka i postaje instrumentom uslužnih djelatnosti. Nužna posljedica takvog smjera donošenja politikâ je i selekcija vrstâ znanja koja se želi posjedovati. Potrebe tržišta ne preklapaju se s civilizacijsko kulturnim potrebama društva.

(more…)

Prenosimo članak Maše Jerin iz Novog lista o neodgovornom ponašanju iz ministarstva obrazovanja te o besplatnom obrazovanju. Ako novac ne dođe, sveučilišta najavljuju da će do njega doći i to naplatom od – studenata!

Hrvatska sveučilišta ne vjeruju da će im vlada nadoknaditi milijunska sredstva od školarina: Ministarstvo nema novca ni za diplomske studije

Uplate akontacija za diplomske studije kasne ili ne stižu te je stoga upitno hoće li ministarstvo obrazovanja imati sredstva za preddiplomske studije kada već sada duguje za diplomske.

Razumno postupno ukidanje školarina

Prema izračunu dr. Petra Filipića, u slučaju ukidanja plaćanja školarina za svih 90.000 redovitih studenata koji danas studiraju na svim javnim sveučilištima, u proračunu za sljedeću godinu država bi trebala osigurati 256 milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji danas studenti upisani po osobnim potrebama plaćaju na godinu, a takvih je od ukupnog broja redovitih studenata 40 posto. Ako bi se ova mjera počela primjenjivati na prvu godinu studija, to bi bilo podnošljivih 117 milijuna kuna, smatra dr. Filipić te dodaje da je razumno ukidanje školarina provoditi postupno s početkom sljedeće akademske godine. (more…)

Prenosimo članak Jutarnjeg lista u o optužbama na račun ravnatelja Studentskog centra u Rijeci Želimira Albrechta. Optužuju ga da je sebi osigurao zaradu od 400-tinjak tisuća kuna u kojoj on ne vidi ništa sporno. Rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin o svemu ništa ne zna, ali napominje da će, ako su optužbe točne, Albrecht morati vratiti novac. (Autor: Luka Benčić/Epeha, Nikolina Horvat; fotografija: Željko Šop/CROPIX)

Želimir Albrecht

Ako je točno da Albrecht ima menadžersko osiguranje, premiju će morati vratiti SC-u, kaže rektor riječkog sveučilišta

RIJEKA - Grupa studenata optužuje ravnatelja Studentskog centra u Rijeci Želimira Albrechta da je na račun takozvanog menadžerskog životnog osiguranja, koje mu uplaćuje sam SC, sebi osigurao zaradu od 400-tinjak tisuća kuna. Naime, od 2001. godine Centar na Albrechtovu policu godišnje uplaćuje određenu svotu osiguravajućem društvu AGRAM, a premiju bi domišljati ravnatelj trebao primiti u travnju iduće godine, nakon isteka roka od 10 godina.

Odluka iz 2001. godine

Albrecht ne vidi ništa sporno u činjenici da mu SC plaća životno osiguranje te upozorava da o tome postoji legitimna odluka Upravnog vijeća od 3. travnja 2001.

Prema odluci, koja je donesena jednoglasno, njemu kao ravnatelju uplaćivat će se premija životnog osiguranja za razdoblje od 10 godina.

Prethodnik umro na poslu

U slučaju njegove smrti, premija se vraća u Centar, a u slučaju doživljenja, taj novac pripada njemu. Albrecht navodi da su se na to odlučili, među ostalim, jer je njegov prethodnik umro doslovno na radnom mjestu, premda je od njega bio mlađi 6 godina.

- Tim novcem se kompenzira moje pravo na otpremninu - kaže Albrecht. Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin kaže da on o tome ne zna ništa.

- Ako je to točno, gospodin Albrecht će morati cjelokupnu premiju uplatiti nazad na račun SC-a - ističe Lučin.

Posljednjih su dana studenti tzv. Sveučilišta u Mostaru odlučili prosvjedovati zbog nakane rukovodećih organa Sveučilišta da podignu cijenu studija za cijelih 100%; primjerice studij na Filozofskome Fakultetu stajao bi 1200 KM umjesto današnjih 600.

Ovaj članak služi dvjema svrhama: 1. da objasni zašto studij na dotičnome sveučilištu, a posebice na Filozofskom Fakultetu, ne vrijedi niti onoliko koliko studenti danas plaćaju; 2. da postavi ozbiljno i, vjerujem, dobro informirano pitanje zainteresiranoj javnosti u Bosni i Hercegovini, a i u Republici Hrvatskoj, zašto se velikim novčanim iznosima podržavaju institucije koje to zapravo nisu, jer ne igraju uloge koje bi dotične institucije morale igrati, kao što to jest slučaj u normalnijim i razvijenijim državama i regijama.

Posebno bi se javnost u RH trebala zabrinuti i zapitati zbog činjenice da Vlada RH upumpava ogromna novčana sredstva u izgradnju nove zgrade Filozofskoga Fakulteta Sveučilišta u Mostaru, pri tome ne manifestirajući niti „gram“ volje, i brige, da se dotični Fakultet preobrazi u učinkovitu instituciju, kako bi takozvano jedino hrvatsko sveučilište u BiH uistinu i postalo sveučilište. Naime, ono to danas nije.

(more…)